Unija lokalnih javnih emitera Crne Gore

@Kotor

Dr Vlado Popović: U Risanskoj bolnici tokom prošle godine 1.300 operacija

09.02.2021

U risanskoj Specijalnoj bolnici za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju “Vaso Ćuković tokom prošle godine obavljeno je ukupno 1.300 operacija. Prema riječima direktora neurohirurga dr Vlada Popovića, to je najveći broj intervencija zabilježenih u jednoj godini od početka rada ustanove.

Sa doktorom Popovićem je razgovarala Jelena Kljajević.

U nastavku intervju, a razgovor sa talasa Radio Kotora poslušajte sjutra (utorak 9. februar) od 10 sati.

Doktore Popoviću, kakva je situacija u risanskoj bolnici ovih dana? Da li je pandemija korona virusa uticala na smanjenje broja radno angažovanih ili “odolijevate virusu”? I pored predostrožnosti, nije se jednostavno sačuvati u uslovima pandemije, povećanog obima posla i stresa koji je prisutan.

Da, trendovi koji su nas zatekli tokom prošle godine nastavili su se i u 2021. Od početka pandemije naša bolnica je određena kao bolnica koja zbrinjava kompletnu i ortopedsku i neurohirušku patologiju sa teritorije Crne Gore. Nesmanjenim intezitetom taj posao obavljamo i danas. Uspijevamo zahvaljujući dobroj organizaciji da se izborimo i sa tim opravdanim izostancima uslovljenim kovid pozitivnim zaposlenima u bolnici. Na svu sreću u ovom momentu takvih slučajeva nema. U onom momentu kad je drugi talas bio u svom punom jeku, svakako kovid nije zaobišao ni našu bolnicu. U tom periodu imali smo značajan broj radnika koji su bili zaraženi ovim virusom. Ali u svakom slučaju, svi su prošli sa nekim lakšim kliničkim slikama i na svu sreću nismo imali neka duža i neplanirana odustva.

Odolijevamo, snalazimo se kao i ostale bolnice u regionu. U godini za nama uradili smo 1 300 operacija što je najveći broj od kada bolnica postoji. Svi zajedno smo zadovoljni urađenim poslom, na najbolji mogući način odgovorili smo tom zadatku koji je pred nas postavilo tada važeće Nacionalno koordinaciono tijelo. Sve promjene koje su poslije toga nastale apsolutno nisu uticale na funkcionisanje naše djelatnosti. Zbrinjavanje pacijenata, i kad su ortopedski i hiruški pregledi u pitanju, nastavilo se. Tako funkcionišemo i danas. Kada je u pitanju ortopedija, kolege u Kliničkom centru su počele da rade za jedan određeni broj pacijenata. Svakako, Klinički centar je bolnica koja tretira najveći broj kovid pozitivnih pacijenata tako da se i kolege sa ortopedske i neurohiruške klinike u mnogo većem broju bave takvim pacijentima, te su i njihovi resursi u ovom momentu smanjeni kad je u pitanju zbrinjavanje pacijenata koji nisu kovid pozitivni.Tako da je najveći teret pao na nas.

Skoro je godinu dana pandemijskih uslova za rad? Kako ocjenjujete ovaj period iz ugla direktora ustanove? Je li bilo situacija u kojima je bilo teško organizovati se, u kojima je nedostajalo kadra ili možda i onih u kojima je bilo nerazumijevanja od strane pacijenata?

Nedostajala nam je upravo ta turistička sezona u kojoj mi kao bolnica na moru prihodujemo značajna sredstva. Samim tim smo ove godine ostali uskraćeni za neka planirana ulaganja u rekonstrukciju bolnice, za inovaciju određenih aparata koje svakako nismo planirali javnim nabavkama. Već sam rekao da ni nas nije zaobišao taj drugi talas infekcije gdje smo u jednom momentu imali 19 zaraženih sestara, ljekara, medicinskog osoblja. Zaista, sve pohvale svim strukturama u bolnici, jedni su druge “pokrivali”, faktički niko nije ni koristio godišnje odmore, a sve da bi na najbolji mogući način odgovorili zadatku.

Brojke su impozantne kada je u pitanju broj urađenih operacija, broj pacijenata koji su zbrinuti u našoj ustanovi. I ono što stalno podvlačim – bukvalno nijedan pacijent nije upućen na dalje liječenje van granica naše zemlje.

Da li građani kojima je potreban specijalistički pregled u vašoj ustanovi mogu doći u risansku bolnicu? Pitam zbog toga što bi svi trebalo da se trudimo da izbjegavamo odlaske u zdravstvene ustanove, ukoliko to nije prijeko potrebno. Ipak, postoje i neki redovni specijalistički pregledi za neke od građana koji nisu samo preventivni već su i neka vrsta kontrole za one osobe koje imaju određena oboljenja ili zdravstvene tegobe.

Već duži vremenski period ambulante rade punim kapacitetima, redovno se obavljaju pregledi. Više smo i dosadili apelujući na građane da se, koliko je to moguće, smanje gužve. A opet ih i razumijem - veliki je period, godinu dana je iza nas i bojim se da smo zbog kovid epidemije zanemarili mnogo drugih oboljenja. Više je nemoguće igrati se sa strpljenjem ljudi koji su zbilja pokazali jednu veliku odgovornost, bar kad je u pitanju patologija kojom se mi bavimo. Ljudi su strpljivi, zvali su u više navrata za informacije.

U ovom momentu nama mnogo veći problem predstavlja rekonstrukcija velikog transportnog lifta koju smo započeli krajem prošle godine. Nadam se da će u narednih desetak dana u potpunosti biti završena rekonstrukcija oba lifta. Dobijamo moderne, funkcionalne liftove. I u ovom momentu je ogroman teret na, prije svega, osoblje iz našeg tehničkog sektora, oni u gotovo partizanskim uslovima nose sve te pacijente koji dolaze na prijemno, a koji su nepokretni, na prvi, drugi ili treći sprat naše bolnice. Apelovali smo na građane da u tom segmentu svi shvatimo taj neki elektivni hiruški program. Ali i dalje se nesmanjenim intezitetom obavlja i mislim da niko nije ostao uskraćen za planiranu intervenciju.

Kazali ste da je tokom prošle godine obavljeno 1300 operacija. Postoje li, ipak, neke vrste intervencija koje zbog pandemije odlažete?

Kada je u pitanju neurohirurgija odložili smo sve intervencije koje smo radili uz saradnji sa našim konsultantima, profesorima iz Beograda dr Milenkom Savićem i profesorom Milošem Jokovićem. To su intervencije tzv. instrumentacije spiralne kičme, odnosno stabilizacije vratnog dijela lumbalnog segmenta kičmenog stuba. Te tretmane i dalje ne radimo zbog kovid infekcije i zbog toga što su ljekari spriječeni da dođu, zbog rada u svojim ustanovama.

Kada je u pitanju ortopedija tu, prije svega, mislim na operacije ugradnje proteze kuka i koljena, koje se obavljaju ali u znatno manjem obimu upravo da bi spriječili povećan broj pacijenata na odjeljenjima, a s druge strane zbog prevelikog broja pacijenata koji su zahtijevali hitan tretman kada su u pitanju traumatizovani pacijenti.

Tokom prošle godine bili su aktuelni investicioni radovi u risanskoj bolnici, ali je pandemija uticala i na dinamiku ovog posla. Prije svega mislim na radove na fasadi i zamjeni krova. Kakva je sada situacija odnosno dokle se stiglo sa radovima?

Tako je. Pandemijia nas je i u tom segmenut značajno “zakočila”. Za prošlu godinu u kapitalni budžet Vlade Crne Gore ušao je projekat rekonstrukcije prijemnog bloka i bolničkog kruga koji, nažalost, nije odrađen. Dobili smo garancije iz resornog ministarstva da će za ovu godinu takođe biti kandidovani i evo još uvijek čekamo taj projekat. Fasada i krov se još uvijek rade. Radovi su odvijaju usporenom dinamikom zbog pandemije koronavirusa i vremenskih prilika koje nam definitivno ne idu na ruku. Fasada je negdje pri kraju, a kada je u pitanju krov - već mjesec i po dana vrijeme apsolutno ne pogoduje toj vrsti radova.

Pokušaćemo da u godini pred nama završimo taj projekat. Kompletna dokumentacija za rekonstrukciju prijemnog bloka i bolničkog kruga se nalazi u Ministarstvu. Kada bismo završili taj projekat sa rekonstruisanom fasadom i krovom, mislim da bi bolnica zaista poprimila jedan potpuno drugačiji izgled i da bi stvorili značajne uslove za dalje unaprjeđenje. Tu, prije svega, mislim na rekonstrukciju operacionog bloka i intezivne jedinice. I time bi stvorili uslove da “izađemo na ono što je difinitivno naš cilj” – mapu ustanova koje pretenduju da budu centri zdravstvenog turizma.

Koliko je zaposlenih u risanskoj bolnici?

U ovom momentu imamo 177 zaposlenih. Ono što je dobro, imamo jedan pozitivni trend povećanja zaposlenih, samim porastom posla. Porastom broja operativnih zahvata naravno da raste potreba i za zdravstvenim radnicima i tu smo zaista naišli na razmijevanje. Pogotovo su u posljednje vrijeme jasne instrukcije Ministarstva zdravlja da se što je moguće u većem broju primaju zdravstveni radnici koji su neophodni. Mi smo prošle godine primili jedanaest medicinskih sestara. Vodimo se praksom da to budu pripravnici, osobe što mlađe, kako bismo formirali naše timove koji će da se sažive sa ovom bolnicom koja zaista godinama unazad njeguje jedan duh dobrih medicinskih sestara, tehničara koji, prije svega, najviše urade i grade dobar imidž naše ustanove.

Hvala lijepo što ste izdvojili vrijeme za slušaoce Radio Kotora i čitaoce našeg sajta. Dobro zdravlje i usješan rad želimo.

Hvala. Takođe. Pozdrav vama i svima koji prate rad vaše medijske kuće.