Unija lokalnih javnih emitera Crne Gore

Cetinje

MEĐUNARODNI DAN MATERNJEG JEZIKA - PROMOCIJA JEZIČKE RAZNOLIKOSTI I VIŠEJEZIČNOSTI

21.02.2021

»Postoji neka neulovljiva impresionistička linija koja nam pomaže da čim otvori usta, odmah prepoznamo Crnogorca i razlikujemo ga od svih drugih, pa i Crnogorca novoštokavca od drugih novoštokavaca«.

Dalibor Brozović (Crnogorski govori, CANU, 1984, str. 60)

Pravo na izražavanje svojim jezikom, jedna je od osnovnih tekovina civilizacije. Na to nas podśeća i Međunarodni dan maternjeg jezika koji obilježavaju zemlje članice UNESCO-a kako bi promovisale jezičku raznolikost i višejezičnost. Generalna skupština UNESCO proklamovala je 1999. godine Dan maternjeg jezika, u znak śećanja na studente koji su 21. februara 1952. godine ubijeni u Daki, jer su protestovali zbog toga što njihov maternji jezik nije proglašen za zvanični.

Odlike crnogorskog jezika oficijelna lingvistika u Crnoj Gori tokom prošlog vijeka tretirala je kao dijalektizme, arhaizme, provincijalizme i ostale -izme u okviru srpskoga jezika. Tek s povraćajem državne nezavisnosti stekli su se uslovi za zasebnu standardizaciju crnogorskoga jezika, pa je 2010. godine i Crna Gora dobila neophodna normativno-kodifikatorska djela – Pravopis i Gramatiku crnogorskoga jezika. Međunarodni kod za crnogorski jezik u okviru ISO međunarodnog standarda Crna Gora je dobila 2017. godine. Odluku o priznavanju crnogorskog jezika donio je Ujedinjeni savjetodavni komitet za kodifikaciju jezika, sa sjedištem u Kongresnoj biblioteci u Vašingtonu.

Vujović: Neophodno je promovisanje kulture govora, kulture dijaloga

Jezik je živa tvorevina koja se konstantno mijenja. Kao i svi jezici u regionu i Evropi i crnogorski je trpio najrazličitije uticaje kroz istoriju. Prema riječima saradnika u nastavi na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost mr Novice Vujovića, na crnogorski jezik, uticali su jezici s kojima je geografski u kontaktu, kao i oni s kojima je tokom vjekova ostvarivao kulturni kontakt.

Leksički sistem našega jezika, kroza sve razvojne etape, pa i onda kad je živio pod drugim imenima, primao je i prima leksiku koja iz tih drugih jezika ulazi kao rezultat razgranatih kontakata, dakle kontakata ostvarenih u sferi privrede, sporta, kulture, turizma itd. Ta je vrsta kontakata neminovna i posvjedočena je i u najvećim kulturama i u njihovim jezicima – istakao je Vujović.

Na status leksike, prema njegovim riječima, ne utiču samo jezički kriterijumi nego često i izvanjezički.

Tako u pasivni leksički sloj, na primjer, biva otpremljen fond leksike koji je u vezi s uređajima ili djelovima tehničkih uređaja koje su nove generacije proizvoda potisnule. Naučnicima je upravo najzanimljivija zona razdvajanja ta dva sloja leksike, dakle aktivnoga i pasivnoga sloja. Zanimljiva je upravo zbog toga što se u njoj dešavaju najdinamičniji procesi, odnosno procesi koji su u vezi s istoricizmima, arhaizmima i tako dalje – objašnjava Vujović.

Jezik, prema njegovim riječima, ne trpi nagle rezove, rezove koji se tiču samoga sistema.

Primjer demokratskoga rješenja, ako se uopšte tako da reći, jeste pravopis crnogorskoga jezika. Taj je pravopis uvažio sve specifičnosti toga jezičkog područja, i one opštecrnogorske koje su dosadašnji pravopisi istiskivali u regionalizme, i one što su se primili i očuvali za ovih sto pedeset godina – naglasio je Vujović.

Neki naučnici, prema njegovim riječima, osobito starije generacije, govore često o zapuštenosti jezika, o mjerama koje treba preduzimati da bismo, kako oni kažu, očuvali ili očistili jezik.

U novije vrijeme, međutim, pristup tim pitanjima se promijenio. Takozvanu zapuštenost jezika, ako uopšte prihvatamo da o njoj govorimo na taj način, treba tražiti u niskome nivou funkcionalne pismenosti, u sve češćem narušavanju kulture dijaloga, unošenju agresije u sfere javne komunikacije, fašizaciju javnoga prostora – smatra Vujović.

Ako bi, uza sve ostalo, trebalo pojačati djelovanje u vezi s ovim pitanjem onda to, kako naglašava Vujović, svakako mora podrazumijevati promovisanje kulture govora, kulture dijaloga, dakle onoga što nadilazi puko pridržavanje standardnojezičkih pravila.

Svjedoci smo da je riječ o važnome a u nas još uvijek otvorenome problemu, od školske sale do učionice ili skupštinske sale. U korpus ovih tema spadaju jezička globalizacija, ideologija standardnoga jezika, pitanje identiteta u tzv. malim jezicima, jezička ekologija itd. Razni su aspekti ovih pitanja i ona će sigurno i ubuduće privlačiti naučne i kulturne radnike kao i, bez ikakve dileme, većinu govornika našega jezika zainteresovanu za ono što se dešava u jeziku i s jezikom – zaključio je Vujović.

Orlandić: Cilj nam je približiti standardni jezik svim korisnicima

Maternji jezik je nasljeđe koje pripada svakom pojedincu. Međutim, čini se da je opšti trend da upravo jezik koji prvi usvajamo ne poznajemo dovoljno dobro. U želji da standardni jezik približi svim korisnicima, Fakultet za crnogorski jezik i književnost pokrenuo je novu aplikaciju »Pravopis crnogorskoga jezika«.

Aplikacija je, prema riječima saradnice u nastavi na FCJK mr Sanje Orlandić, nastala u okviru zajedničkog projekta FCJK i Bild Studija »Nove perspektive humanističkih nauka«, odobrenog od Ministarstva nauke, a rok za realizaciju predviđen je do juna 2021. godine.

Cilj nam je bio približiti standardni jezik svim korisnicima i nastaviti sa skidanjem aure oko standardnog jezika kao isključivo prestižnog idioma koji je udaljen od svojih govornika, nedostižan i rezervisan za elitni dio društva – istakla je Orlandić.

Sadržaj u aplikaciji se, kako navodi, naslanja na važeći pravopis i nije bilo velikih intervencija kad je u pitanju definisanje preporuka.

Izmjene su vidljive u primjerima koji su osavremenjeni u odnosu na posljednje štampano izdanje Pravopisa iz 2010. godine. Pravopisni rječnik dopunjen je brojnim leksemama jer smo u tom dijelu prepoznali najveće manjkavosti štampanoga izdanja. Prostora za napredak i dalje ima jer su jedini stvarni autoriteti u jeziku njegovi govornici – objasnila je Orlandić.

Sve predrasude i predstave o crnogorskom jeziku, prema njenim riječima, nijesu nastale za jedan dan, mjesec ili godinu.

Biće potrebno vrijeme da se te i takve predrasude prevaziđu i to će zahtijevati širu društvenu akciju – kazala je Orlandić.

Mobilna i web aplikacija aplikacija »Pravopis crnogorskoga jezika«, koja je ujedno i prva aplikacija ovoga tipa u Crnoj Gori, od danas je dostupna svim korisnicima Android i IOS platforme i može se preuzeti preko zvaničnih kanala.

M.Sekulić/RTV Cetinje

Izvor vijesti