Unija lokalnih javnih emitera Crne Gore

Cetinje

NELEGALNA SJEČA ŠUMA VELIKI PROBLEM

21.02.2021

Eksploatacija šuma u Crnoj Gori pokazuje rastući trend u prethodnih nekoliko decenija. Samo u 2019. godini bespravno je posječeno više od 6.500 metara kubnih drvne mase i ta sječa je dominantna u državnim šumama. Problem sa krađom postoji i u privatnim šumama jer vlasnici nemaju direktan nadzor ako su daleko od svog posjeda. Na teritoriji Prijestonice Cetinje 95% šuma je u privatnom vlasništvu.

U nacionalnom parku Lovćen tokom prošle godine evidentirane su i procesuirane tri bespravne sječe bukove šume u šumi privatne svojine sa ukupnom drvnom masom oko 15 metara kubnih. Takođe, u tekućoj godini evidentirana je i procesuirana jedna nelegalna sječa u državnoj šumi sa ukupnom drvnom masom oko šest metara kubnih.

Što se tiče nelegalne sječe možemo reći da je znatno smanjen broj iz razloga redovnog dostavljanja zahtjeva za doznaku sječe u privatnom vlasništvu kao i redovne kontrole Službe zaštite naconalnog parka – kazao je direktor NP Lovćen Veselin Živanović.

Kaznena politika je zakonski regulisana, međutim ona se u praksi ne primjenjuje u dovoljnoj mjeri, smatra Irma Muhović iz Crnogorskog društva ekologa. Ona dodaje da je to nešto na čemu mora da se radi u narednom periodu kako bi se spriječile sve nelegalne aktivnosti koje su vezane za šumarstvo.

Ono što je problematično kada govorimo o ovom pitanju je izostanak nadzora od strane Uprave za šume nad radom koncesionara. Koncesioni akti ne podliježu obavezi sprovođenja strateške procjene uticaja što može dovesti do problema prilikom uspostavljanja ekološke mreže. Na područjima sadašnjih parkova prirode ranije su izdate koncesije za šume i sječe se obavljaju u gazdinskim jedinicama van obima sanitarne sječe što nije u skladu sa propisima iz oblasti zaštite prirode. Takođe ne postoji baza podataka o koncesijama koje obuhvataju informacije o ugovorenim i realizovanim sječama i naplaćenim koncesionim naknadama – kazala je Muhović.

Na Cetinju je 95% šuma u privatnom vlasništvu, a s obzirom da je zaštita šuma u njihovom domenu, prevashodo kontrolu vrše vlasnici tih šuma, kazao je za Radio Cetinje direktor Područne jedinice Kotor Iso Kalač.

Pored privatnih vlasnika koji su najodgovorniji za svoju svojinu, na osnovu Zakona o šumama kontrolu vrše i šumari i šumarske inspekcije. Ukoliko utvrde nepravilnosti obavještavaju naležne organe putem prijave. Što se tiče privatnih šuma tu se podnose prekršajne prijave i tu kontrolu treba da vrše prevashodno vlasnici šume jer bez njegovog odobrenja niko ne može da uđe na privatni posjed – kazao je Kalač.

Zakon o šumama jasno kaže da gazdovanje šumom podrazumijeva uzgoj, zaštita i korišćenje.

Kad se kaže zaštita misli se na zaštitu od požara, čovjeka i štetočina. Ukoliko utvrdite da vam je neko neovlašćeno ušao u posjed dužni ste da kao vlasnik obavijestite nadležne organe, prevashodno šumara i inspektora šumarstva koji podnose prekršajne ili krivične prijave u zavisnosti od nivoa sječe – dodaje Kalač.

Postupak dobijanja dozvole za sječu stabala u privatnoj šumi počinje dostavljanjem zahtjeva Upravi za šume u kojem se navodi tražena količina koju vlasnik želi da posječe.

Na osnovu tog zahtjeva Uprava za šume obilazi konkretnu parcelu koja je u privatnom vlasništvu i sagledava da li je realan zahtjev i u skladu sa tim pravi orjentacioni plan gazdovanja privatnim šumama. Takav predlog plana područna jedinica dostavlja centrali u Pljevljima. Centrala donosi odluku o planu i na osnovu toga područna jedninica izdaje rješenje o količinama koje su tražene. Nakon toga obiđe teren i izvrši doznaku stabala i premjer istih. Nakon sječe vrši opremu korisnicima – pojašnjava Kalač.

Ilegalna sječa i krađa šuma najčešće je krivično djelo protiv životne sredine, a zbog to problema na hiljade stabala bude posječeno bez dozvole nadležnih organa.

Sječa šume, pogotovo ako govorimo o čistoj sječi bez obzira na površinu koja je posječena, izaziva fragmentaciju a nekad i nestanak staništa, što direktno utiče na populaciju raznih vrsta a u krajnjem može da dovede i do nestanka određenih vrsta. Takođe nelegalna i neplanska šuma dovode do erozije zemljišta i klizišta, što može da dovede i do nehidrološkog režima voda, nestajanja podzemnih voda, izvora, samim tim i do nedostatka pitke vode u naseljenim mjestima – zaključuje Irma Muhović iz Crnogorskog društva ekologa.

I.Rudović / RTV Cetinje

Izvor vijesti