Unija lokalnih javnih emitera Crne Gore

@Kotor

Izuzetno važan redovan monitoring i primjena preventivnih mjera u zaštiti crne topole na Pjaci od kina

07.04.2021

Spomenik prirode „stablo crne topole“ (Populus nigra linnaeus, 1758) na Pjaci od kina u Starom gradu je na posljednjem, šestom zasijedanju Skupštine opštine Kotor, proglašeno zaštićenim prirodnim dobrom.

Ovo stablo je botanički i istorijski vrijedno, te predstavlja jedan od simbola Starog grada. Njegove temeljne vrijednosti su impozantne dimenzije stabla i krošnje, kao i stoljetna vitalnost.

Kako se navodi u Studiji zaštite, čiji je obrađivač Agencija za zaštitu prirode i životne sredine, pretpostavlja se da je crna topola posađena oko 1667. godinе, nakon što je Kotor pogodio snažan zemljotres. Mjesto gdje je tada posađena mlada topola bilo je dvorište nekadašnjeg franjevačkog samostana Gospe od Anđela. Topola potiče još iz mletačkog doba. Do danas je ostala omiljeno mjesto Kotorana, izletnika i znatiželjnih namjernika koji žele da je upoznaju.

Stanovnici samostana Gospe od Anđela, topolu su čuvali od očiju javnosti, zidom visokim oko 12 metara. A kada ga je nadrasla i pokazala svoju ljepotu, osim Kotorana, mogle su je vidjeti izletničke grupe i brojni turisti.

Obim debla „Crne topole” iznosi 510 cm, njen prečnik je 162 cm. Raspon krošnje u najširem dijelu iznosi 14,20 m. Krošnja zauzima površinu od 154 m 2, a visina stabla je 17 m. Oblik krošnje je asimetrično kuglastog oblika i uslovljen je zahvatima orezivanja suvih grana vršnog i srednjeg dijela krune.

Evropsku crnu topolu napada prilično veliki broj različitih insekata koji uzrokuju brojne negativne efekte. Oni se mogu hraniti lišćem, praviti hodnike ispod kore, bušiti hodnike u deblu (fiziološka i tehnička oštedenja), itd. Najčešće vrste insekata koje žive na različitim djelovima crne topole su: Melasoma populi-velika topolina buba listara, zatim, Saperda carcharias-velika topolina strižibuba, Saperda populnea- mala topolina strižibuba, Trochilium apiformae Cl. - veliki topolin staklokrilac, a gusjenice koje žive pod korom i u drvetu su vrste iz rodova: Populus, Salix, Acer, Alnus, Fraxinus itd.

Kako se navodi u Studiji zaštite, izuzetno je važan redovan monitoring i primjena preventivnih mjera, najprije orezivanje i uklanjanje vodenih izbojaka čiji je cilj jačanje fiziološke kondicije stabla, a time i njegove estetske vrijednosti. Tretiranje stabla hemijskim pesticidima, pojašnjavaju, treba u potpunosti ograničiti i koristiti kao krajnju mjeru, dok prije toga treba preduzeti mjere biološke zaštite.

Podsjetimo, Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta dalo je pozitivno mišljenje na Studiju zaštite, odnosno Prijedlog za stavljanje pod zaštitu stabla crne topole, koje se nalazi u neposrednoj blizini kina Boka. U nadležnom ministarstvu smatraju da ovo prirodno dobro, kroz uspostavljanje odgovarajućeg režima zaštite, predstavlja osnovu za razvoj održivog turizma koje će biti zasnovano na očuvanju prirodnih resursa, putem njihovog održivog korišćenja.

Zaštita Spomenika prirode „Stablo Crne topole u Starom gradu Kotoru“ neće, kažu, zahtijevati izdvajanje značajnih finansijskih sredstava. DOO “Komunalno Kotor” će voditi brigu o Spomeniku prirode i raditi na zaštiti i unaprijeđenju ukupnog ambijenta.