Unija lokalnih javnih emitera Crne Gore

Danilovgrad

U Danilovgradu predstavljena knjiga Nenada Stevovića „Janko Brajović i Crna Gora“

29.11.2019

Danilovgradski Centar za kulturu, sinoć je priredio promociju knjige politikologa i istraživača crnogorske dijaspore Nenada Stevovića „Janko Brajović i Crna Gora“ koja pruža nemjerljiv doprinos skidanju prašine zaborava sa imena patriota koji su, ne odustajući od borbe za slobodu i nezavisnost Crne Gore, sami sebe osudili na doživotnu emigraciju. Za književnog kritičara Vlatka Simunovića ovo djelo predstavlja vrijedan doprinos nedostajućoj kulturi sjećanja kod nas.
-Možda ova tvrdnja zvuči paradoksalno, ako znamo da je Crna Gora poznata po slavnoj istoriji i živom sjećanju na ratove i ljudske podvige. Izvanjci nam često spočitavaju da je među nama samo istorija živa i zlonamjerno među našim mladim ljudima šire taj stereotip, nastojeći da ugase sjećanje i ohlade vrela prsa novog naraštaja koja se napajaju duhom velikih kćeri i sinova naše zemlje. Da bi zlonamjernicima otežali taj nečasni naum, uvijek iznova treba naglašavati da mi lako zaboravljamo najvrjednije sinove ove zemlje i naći način da njihova djela održimo u životu. Ako nijesu ratnici ili po zlu ili dobru upamćeni narodni tribuni, likovi Crnogoraca lako izblijede i nestanu iz povjesnice njihovoga naroda. Hiljade Crnogoraca koji su pjevali, slikali, vajali, gradili, izbrisani su iz naših sjećanja, jer se među nama isključivo cijeni podvig na bojnom polju. Da smo sazreli i zreli, dostojni da beremo plodove njihovih podviga, pokazaćemo ako shvatimo i kao pravilo našeg postojanja prihvatimo činjenicu da nijesu sjećanja vrijedni samo oni koji su snagom mača izvojevali pobjede, ako shvatimo da su ratnici izrastali u hrabre ljude, jer su hranjeni pjesmom, pričom i slikom, ako prihvatimo da djela našeg duha i umjetničkog genija nijesu ništa manje vrijedna od našeg umijeća ratovanja. Za sada, ratnike pamtimo, a umne i darovite ljude čija su ih djela odnjegovala i uvele u pobjede, prepuštamo zaboravu, rekao je Simunović i naglasio da je knjiga o Janku Brajoviću dobar povod da razmislimo koliko je tih umjetnika stradalnika koji su živjeli na margini i mukama u inat sačuvali svetu iskru crnogorske slobode i otpora. On podsjeća da su takvi ljudi za tren i bili prihvaćeni i olako zaboravljani kad bi se, opijeni trijumfom ideje savremene Crne Gore uživali u čarima slobode.
-Nemamo naviku, nemamo sistem koji bi zadovoljio prijeku potrebu da se kontinuirano sjećamo tih umjetnika i steknemo opominjuće iskustvo na perfidne metode onih koji su, zaklanjajući se iza unitarističke ideologije srpstva i jugoslovenstva zatirali njihovo djelo i ime pozivajući nas da se zbog interesa nekog imaginarnog srpstva i jugoslovenstva odričemo svoga imena i svojih sinova. U školama i famiijama učeni smo da je slavno umrijeti u lijepo ime čovjekovo. Istovremeno, nijesu nas učili da je prevashodna potreba da se živi i traje u ime onog što je u nama crnogorsko. Nijesu nas sistematski učili da branimo i čuvamo svoje crnogorsko ime, a njegujemo i prihvatamo samo ideje uz koje ga branimo i čuvamo, čuvajući svoje živote i svoju đecu, dodao je Simunović.
Hroničar Budo Brajović podsjeća da dobro djelo uvijek pobjeđuje nad zaboravom, što je autoru kako kaže, i bio cilj da Janka Brajovića, vajara svjetske reputacije vrati iz zaborava u stvarnost njegovih poklonika te sadašnjih i generacija koje dolaze.
-Jankovo ime i djelo u Bjelopavlićima nije bilo poznato. Da li je razlog tome vrijeme i trajanje ili uslovi i stanje vremena u kojem živimo. Ono što znamo je da njemu mnogo dugujemo. Upečatljivo sjećanje i tragove ljepote rodnog Gostilja, Vukotice i Ponikvice, Janko Brajović nosi u Rijeku Crnojevića gdje se čitava porodica preseljava i živi. Njegov početni talenat upravo u tom malom mjestu dolazi do izražaja. I sam gospodar knjaz Nikola mu je prorekao lijepu budućnost, da će on slavu Crne Gore pronijeti čitavim svijetom. Pored bogatog stvaralačkog opusa Janko nas uči kako se voli, kako se čuva i brani rodna gruda za koju je ratovao, tamnovao i stvarao, rekao Brajović i upitao, da li se Crna Gora više voli kada smo daleko od nje ili izbliza, a Janko nas uči da je treba voljeti jednako.
O biografiji vrsnog umjetnika i rodoljuba govorio je i čitao citate iz knjige novinar i publicista Dragan Mitov Djurović, dok je autor Nenad Stevović istakao da je glavni junak ovog rukopisa i njegov životopis za širu kulturnu i stručnu javnost nedovoljno poznati, te da su mali broj do sada objavljenih podataka uglavnom u međusobnoj kontradikciji.
-Rad je napisan na osnovu dugogodišnjeg istraživanja, koje je počelo 1998.godine, uz korišćenje privatnih izvora, dostupne arhivske građe, relevantne literature i pretragom svjetske štampe, koncipiran na način da se može nadograđivati novim saznanjima o ličnosti koja zaslužuje, u najmanju ruku, da ne bude zaboravljena, rekao je Stevović. Ovaj kulturni događaj upriličen je u okviru proslave prestižnog jubileja, 150 godina od osnivanja Danilovgrada.

Izvor vijesti